TurboMaximus napisao/la:
IC napisao/la:
Kako izgledaju ostale zgrade u gradu? Kako izgleda većina zgrada koje su podigli razni investitori po gradu. Pogledajte zgrade Dinamike (do ove poslednje Birčanin koja je meni lepa) ostalo blagi užas, od kolor šema do fasada i celokupnog izgleda... Galens, ne računajući Kraljev park i Pupinovu pravi sve na isti fazon. Znači OK je kada imaš 30 svojih kopija a loše je kada postoje 2 ili 3 ali različitih investitora? Ok svako ima pravo na mišljenje naravno... Mislim da je jako teško biti imun na ideje danas, pogotovo što je sve na izvolte, misliš da ta zgrada u BG-u nije ničija kopija, da arhitekta nije gledao šta se na taj fazon zida u svetu?
Mene podseća na američka seljačenja. Znamo s koliko stila i ushićenja se laćaju istorijskih (ne samo) fasadnih motiva.
Što se tiče ostalih genija i investitora koji su nas počastili svojim arhitektonskim delima, rado bih im dao po sendvič u jednom smeru. Ne znam da li u gradu postoji i desetak stambenih novogradnji boljih od ružnog, bezličnog, običnog, nezanimljivog, rutinskog, a ima i komičnog.
Klon napisao/la:
Modenina zgrada u Strazilovskoj je prelepa,moderno komncipirana sa elementima starogradnje. To što postoji slična zgrada u bg nema veze.. Većina zgrada npr na Detelinari su na isti fazon samo druge boje.
Krenuo sam da napišem jedan poduži post, pa sam ga obrisao. Evo ga sad drugi.
Hteo sam da svoje viđenje argumentujem tehnički sa obrazlaganjem upotrebe tj. nastanka i smisla svakog elementa fasadne plastike koju su ovde koristili, ali je to krenulo da mi oduzima baš puno vremena koje trenutno nemam. Post bi bio još duži.
Elem, lepota može biti subjektivna stvar, kad se radi o izboru pločica za kupatilo, prekrivača za kauč, partnera, psa, auta i svega ostalog što je samo za ličnu "upotrebu".
Javna lepota tj. estetika objekta na javnom mestu nikako ne može biti podložna subjektivnoj oceni.
Nemam predstavu u kojoj meri i na koji način forumaši mogu da sagledaju celinu objekta jer se posle formalnog obrazovanja u struci, način posmatranja se za mene promenio.
Par zapažanja koja dalje mogu obrazlagati ako je potrebno:
1. Objekat je akcentovan visinski na mestu koje nije urbanistički opravdano. Istu zamerku npr. imam i za "Pupinovu Palatu". U uličnoj matrici grada postoji nešto što se zove fokalne tačke. To su mesta oštrih uglova, centralna mesta trgova, izdvojene lokacije za slobodno stojeće objekte, klasteri visokih poslovnih objekata i slično. Takva mesta su prirodna za izvođenje objekta koji se izdvaja visinskom regulacijom. Osim očiglednih primera dobro postavljene zgrade pošte, i u samoj ulici Maksima Gorkog se može zapaziti takav objekat, na uglu sa ulicom Vojvode Mišića. Ovaj objekat nije smeo toliko da štrči. Efekat čardaka ni na nebu ni na zemlji dodatno je istaknut erkerizacijom celog objekta.
2. Proporcijski nesklad. Komentar o neskladu se odnosi koliko na ceo objekat toliko i na nesklad među arhitektonskim elementima. Obratite pažnju na gornje linije prozora, pa na veličine otvora na fasadi i njihov raspored. Ovakva "igra" je nedopustiva čak i u postmoderni, koja je vrlo slobodno tretirala elemente istorijskih stilova. Već sam pominjao neprirodne proporcije tj. spratne visine od 2.60 i upotrebu stilskih elemenata. Na toj visini sprata prosto nema mesta za ozbiljno razvijanje stilske fasade, bar ne na ovaj način na koji je pokušano.
3. Nepoznavanje elemenata stila i njihove upotrebe. Mogu da stanem u odbranu arhitekte koji je imao nezgodan projektni zadatak donekle, ali ne do kraja.
Kakvi su to timpanoni na prozorima, i zašto imaju različite proporcije? Odakle idu pilastri, dokle, šta nose? Čemu služi rustikacija na fasadi? Zašto ne postoji "ugaono kamenje" na obe strane objekta?
Odakle nekome ideja da pravi ugaoni prozor na zgradi sa "klasičnim" stilskim elementima? Zašto dentili ne postoje na svim atikama objekta ako već postoje iznad cele galerije prizemlja objekta?
Šta predstavljaju ogradice od kovanog gvožđa? Da pogađam koja je osnovna ideja, rekao bih neka secesija (art-nuvo), ali kakve to veze onda ima sa neoklasičnim pokušajem fasadiranja?
4. Nedostatak hijerarhije. Neka se igramo stilom, ali hajde onda da nađemo kvalitetan uzor.
Šta je na ovom objektu najvažnije? Imamo centralnu masu koja je relativno ujednačena, i koja je ispala iznad prizemlja (to je onih dozvoljenih 60cm ili kako se već urbanistički tumači "arhitektonsko akcentovanje". Pored imamo dva neuravnotežena boka, od kojih desni gubi na težini (umesto pune fasade se pojavljuju lođe) a levi preživljava aritmično "igranje sa masama".
5. Nepoznavanje pravila kompozicije. Ovo podrazumeva sve već nabrojane stvari + neumeće akcentovanja vertikala, nedostatak osećaja za ritam i odnos masa.
Pretpostavljam da objekat nije trebalo da bude cinični komentar tranzicionog pokušaja arhitekture, već razrada projektnog zadatka, i po meni je neuspela.
Žao mi je što Modena nije nastavila onako kako je krenula jer su im objekti izgledali pristojno a ovaj to nije.
Neću uopšte ulaziti u kvalitet izvođenja, verujem da je iznad novosadskog proseka.
I, Turbo, ne bih se složio za Amere, oni imaju daleko razvijeniju i bolje strukturiranu estetiku.
Na sledećem pivu ti mogu obrazložiti ovo, već neko vreme čitam o njihovoj arhitekturi. Jasno mi je zašto prosečnom Evropljaninu to liči na izopačenje klasične arhitekture, ali je ta arhitektonska transmutacija izvedena spretno i elaborirano.
Ova naša nije.